PIŠE: JOSIP KRIŽANOVIĆ

 

Naš nobelovac Ivo Andrić reče: “Oni koji preživješe, zašutješe!” – ovim riječima bi se mogla opisati i  sudbina, sada uvelike zaboravljenog ili pak čuvanog u nekom odjeljku dugoročnog pamćenja u koji se više i ne zadire kako bi se iskopalo neko sjećanje, srednjobosanskog velikana.

No, srećom, prije nekoliko dana održao se jedan poseban događaj u Kiseljaku, to je bio glas njegovog voljenog grada koji je osjetio potrebu odati počast njegovu liku i bogatom stvaralaštvu. To bi ujedno trebalo služiti i kao poticaj ostalima da se prisjete te velike osobe koja je kroz svoja djela iskazivala ljubav prema svojoj domovini i svome rodnom kraju.

Naime, povodom 30-te obljetnice smrti Joze Penave, ovog velikana narodne tradicijske glazbe, općina Kiseljak na čelu s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom uz suradnju sa HKD Napredak -podružnica Kiseljak i predsjednikom Ivom Mirom Jovićem odlučili su urediti gradski trg i izraditi spomenik u prirodnoj veličini, a u čast ovoga velikana. Projektnu dokumentaciju za trg izradio je dipl. ing. arhitekture Nikola Grubešić, spomenik kiparica Sandra Šutalo- Vujović, a odljevak istoga uradila je ugledna i renomirana ljevaonica kipara Ivana Klarića iz Vareša. Spomenik je svečano otvorio načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak, a otvorenju su nazočili i članovi obitelji pokojnoga Joze.

Otvaranje spomenika u čast Jozi Penavi nije moglo započeti drugačije nego s pjesmom “Oj Ivane” u izvedbi tamburaškog sastava “Zlatne žice”.

Kroz tekst, ali i nekoliko njegovih legendarnih skladbi pokušati ćemo ukratko opisati veličinu i vrijednost rada i djela ovoga zaboravljenog velikana.

Jozo Penava, rođen u mjestu Palež kod Kiseljaka 26. svibnja 1909., a umro u Sarajevu 17. siječnja 1987., bio je bosanskohercegovački producent, skladatelj, aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator. Mnogo je pridonio kvalitetnoj narodnoj pjesmi, posebno očuvanju tradicijske pjesme zasnovane na elementima narodne baštine kako Hrvata tako i ukupnog naslijeđa Zapadnog Balkana. Nesumnjivo je najznačajniji i najproduktivniji bosanskohercegovački skladatelj.
Iako je kao mladić izučio zanat za  pekara, samo se kratko razdoblje time i bavio. Što je očito bila vrlo dobra odluka, da slijedi svoje snove i da njegov talent (svirao je prim i tamburicu) ne ostane neiskorišten.
S prvim pjesmama  “Sa prozora” i “U baštici, kraj bijele ružice”  pojavio se još 1939. Upisao je glazbenu školu gdje je stekao glazbena znanja. Jedan je od utemeljitelja “Radio Sarajeva” nakon Drugog svjetskog rata. Penava je vodio Tamburaški orkestar Radio Sarajeva više od dvadeset godina.

Neki od najvećih pjevača narodne glazbe svih vremena otpjevali su Penavine pjesme, među kojima su: Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Nedžad Salković, Vida Pavlović, Silvana Armenulić, Meho Puzić, Beba Selimović, Nedjeljko Bilkić, Zehra Deović, Himzo Polovina, Zori Dubljević i mnogi drugi, kojima je Penava bio i korepetitor. Potaknuti uspjehom Penavinih autorskih radova, i drugi su se glazbenici upustili u skladanje sevdalinki- poput Ismeta Alajbegovića Šerbe, što zasigurno imponira liku i djelu Joze Penave koji je  skladao je oko 300 pjesama u periodu od nevjerojatnih pet desetljeća i ostavio impozantan broj instrumentalnih kompozicija i kola.

Najproduktivniji je i najvažniji skladatelj narodne tradicijske glazbe svog vremena, a mnogi će reći da je bio i “najbosanskiji autor”. Opjevao je Sarajevo sa svih strana, pjevao je o cijeloj Bosni i Hercegovini, o njenim rijekama, šumama, izvorima, običajima.

Prva pjesma za Safeta Isovića bila je Penavina “Sjetuje me majka”, a  autor je  i legendarne “Bosno moja poharana”,  koju je napisao 1946. godine. Safet Isović joj je 1994. dopisao četvrtu strofu pa je pjesma  postala još popularnija nego kada je napisana. Dobitnik je najviših državnih i umjetničkih priznanja: Estradna nagrada BiH, tri Zlatne spomen-plakete RTS-a, Orden rada sa srebrenim vjencem, Spomen diploma za stvaralački i aktivni rad koju dodjeljuje udruženje skladatelja SRBiH, Orden rada za zlatnim vjencem, Estradna nagrada Jugoslavije, Spomen plaketa grada Sarajeva i dr.
U znak zahvalnosti građani Sarajeva dali su ime ulice ovom velikanu, a sada i u rodnom mu gradu Kiseljaku njegovo ime, zasluženo, nose trg i ulica.

Poznate Penavine pjesme su:
• „Sve behara i sve cvjeta“
• „Sjetuje me majka“
• „Cvati ružo moja“
• “Sarajevo, behara ti tvoga”
• “Gledala sam sa prozora”
• “Na mezaru majka plače i nišane ljubi”
• “Golube poleti”
• “Pokraj kuće male”
• “Sarajčice hajdemo”
• “Pjesma Kiseljaku”
• “Malenim sokakom ne prolazim više”
• “Mene moja zaklinjala majka”

Toliko je velikih ljudi ostavilo traga u našem kraju, a rijetko kada ih se itko prisjeti. Stoga, vrijeme je da im zahvalimo i približimo njihovo stvaranje i utjecaj  sadašnjim naraštajima i tako im vratimo dug makar na ovakav skroman, simboličan način.